Home Preporučeno 14. lipnja – Svjetski dan darivatelja krvi

14. lipnja – Svjetski dan darivatelja krvi

SHARE

Svjetski dan darivatelja krvi obilježava se svake godine kako bi se ohrabrilo i odala počast svim darivateljima krvi te potaknulo aktualne i potencijalne darivatelje na redovito, dobrovoljno i neplaćeno darivanje krvi, jer su oni glavni oslonac sigurnih zaliha krvi čime se smanjuje rizik od infekcija koje se prenose transfuzijom (HIV i hepatitis).
Cilj Svjetske zdravstvene organizacije je da se do 2020. godine u svim zemljama sve zalihe krvi prikupe od dobrovoljnih neplaćenih darivatelja krvi.

U svibnju 2005. godine na skupštini Svjetske zdravstvene organizacije prihvaćena je rezolucija kojom je 14. lipnja proglašen Svjetskim danom darivatelja krvi u čast nobelovca dr. Karla Landsteinera, koji je razvio sustav određivanja krvnih grupa. Danas milijuni ljudi diljem svijeta duguju svoj život darivateljima krvi no unatoč tome, milijuni još uvijek ne mogu dobiti krv kada je potrebno.

Dobrovoljno darivanje krvi – tko može darivati krv?
Krv može darovati svaki čovjek dobrog općeg zdravstvenog stanja koje uključuje sljedeće karakteristike:
– dob: od 18 do 65 godina starosti; do 60 godina ako daje prvi puta krv, do 70 godina jednom do dva puta godišnje nakon pregleda i odluke liječnika – specijalne transfuzijske medicine;
– tjelesna težina: iznad 55 kg – proporcionalna visini,
– tjelesna temperatura do 37°C,
– krvni tlak: sistolički 100-180 mm/Hg, dijastolički 60-110 mm/Hg,
– puls: 50 do 100 otkucaja u minuti,
– hemoglobin: muškarci 135 g/L, žene 125 g/L.

Tko ne smije darivati krv?
Oko 10% darivatelja je tijekom pregleda odbijeno. Oni mogu biti privremeno ili trajno odbijeni. Razlog odbijanja uvijek je opasnost od uzimanja krvi za darivateljevo zdravlje ili opasnost od krvnih pripravaka za bolesnikovo zdravlje. Krv ne smiju davati osobe koje bi time oštetile svoje zdravlje ili bi njihova krv mogla ugroziti bolesnikovo zdravlje.

Tko je dobrovoljni darivatelj krvi?
Definiciju dobrovoljnog darivatelja krvi odredila je Međunarodna udruga transfuziologa (ISBN), Međunarodni Crveni križ (IFCR), Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i Europsko vijeće (Council of Europe), a definicija je prihvaćena u svim zemljama svijeta. Dobrovoljni darivatelj krvi je osoba koja daruje krv, plazmu ili stanične dijelove krvi po svojoj slobodnoj volji i ne prima za to nikakvu nadoknadu, ni novčanu niti na način koji se može smatrati nadomjeskom novca. Skromna uspomena (dar) i osvježenje nakon davanja krvi prihvatljivi su za dobrovoljno davanje krvi.

Kako se daruje krv?
Davanje krvi je jednostavan postupak. Svako davanje krvi uključuje provjeru zdravstvenog stanja darivatelja:
– provjera količine željeza u krvi: brzom metodom iz kapljice krvi dobivenom laganim ubodom u jagodicu trećeg prsta.
– kratki razgovor s liječnikom: provjera Vašeg dosadašnjeg i sadašnjeg zdravstvenog stanja.
– liječnički pregled: uključuje provjeru krvnog tlaka i provjeru rada srca.

Nakon što je na temelju prethodnih provjera utvrđeno da darivatelj smije dati krv započinje postupak uzimanja krvi: darivatelj krvi je udobno smješten na krevetu za davanje krvi. Iskusan zdravstveni tehničar odabire venu u lakatnoj jami i bezbolno uvodi iglu u venu. Igla je povezana s plastičnom vrećicom u koju se daje krv. Postupak davanja krvi traje 8 do 12 minuta.

Koliko puta se smije darovati krv?
U Hrvatskoj, muškarci darivatelji krvi smiju dati krv do četiri puta godišnje s razmakom između davanja od tri mjeseca. Žene, darivatelji krvi smiju dati krv do tri puta godišnje s razmakom između davanja od četiri mjeseca.

Gdje i kada se može dati krv?
Krv se može dati svakodnevno na organiziranim akcijama darivanja krvi ili u transfuzijskoj ustanovi. Vrijeme i mjesto održanja akcija najavljuju se putem javnih glasila (novine, radio, TV), a mjesto davanja obilježeno je plakatima. U svim transfuzijskim ustanovama krv možete darivati svaki radni dan.

Jednom dozom krvi mogu se spasiti tri života!